Tvit o bombardovanom vozu iskorišten za propagandu

Društvene mreže su prostor gdje se često bez filtera dijele tvrdnje, koje nemaju utemeljenje u činjenicama. Bez prethodne provjere, dolazimo do situacije poput one u kojoj je veliki broj korisnika ojsetio bijes zbog jedne objave na Tviteru, a za koju je njen autor rekao da je – sarkazam.

-

Društvene mreže su prostor gdje se često bez filtera dijele tvrdnje, koje nemaju utemeljenje u činjenicama. Bez prethodne provjere, dolazimo do situacije poput one u kojoj je veliki broj korisnika ojsetio bijes zbog jedne objave na Tviteru, a za koju je njen autor rekao da je – sarkazam.

Od Tvitera do Fejsbuka brzo je stigla objava u kojoj se navodi:

Amerikanci objavljuju fotografiju našeg voza koji su bombardovali 1999. godine sa tekstom da je ukrajinski i da su to Rusi uradili.

Bez srama i obraza.

14-og oktobra na Tviteru je osvanula sporna fotografija bombardovanog voza, iznad koje piše:

“Zli Rusi bombardovali ukrajinski putnički voz”

Nakon tri dana, isti korisnik je objavio da je bio sarkastičan, te da zna da je u pitanju srpski putnički voz, koji je gađao NATO.

Ali, to nije spriječilo dezinformisanje na internetu. Ovaj post se proširio društvenim mrežama, a osvanuo je i u medijima. Pripisan je “američkim medijima” i “Amerikancima”, što nije moguće dokazati. Taj narativ prihvatili su pro-ruski nastrojeni korisnici, kako bi još jednom ukazali na “propagandu” koju sprovodi zapad.

Međutim, ovaj slučaj se može posmatrati i sa druge strane – kao prikrivena propaganda koja dolazi sa istoka.

Možda i najbitnije u ovoj priči je činjenica da je jedan korisnik Tvitera, nepoznat, kojeg sa SAD veže samo zastava pored username-a, postao “američki mediji” i “Amerikanci”, kao i izvor škakljive informacije. Za nju su se uhvatili čak i mediji i stvoren je narativ o “zlim i pokvarenim Amerikancima” ili “zapadu”.

Voz sa fotografije je sa stanice iz Boegrada krenuo 12-og aprila 1999. a nažalost pogođen je bombom na mostu u Grdeličkoj klisuri, kada je, prema zvaničnim podacima, poginulo najmanje 15 osoba.

Ovom pričom bavio se i Istinomer.

Ova objava dobija ocjenu – dezinformacija.

Dezinformacija Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.

Objavljeno istraživanje o resursima za poddršku građanskom aktivizmu u vreme krize na Zapadnom Balkanu

Građanski prostor dostupan za organizacije i aktiviste na zapadnom Balkanu se smanjuje, a njihov rad povlači povećane sigurnosne rizike, pravne prijetnje i izazovno okruženje finansiranja s kojim se suočavaju, upozorava najnoviji...

Будућност истине: Карлос Хернандез-Ехевариа о провери чињеница и АИ

Овај интервју Елиде Зилбеари, главне уреднице албанске верзије Вистиномер.мк и онлајн портала Порталб.мк, први пут је објавио Вистиномер.мк у оквиру Мреже против дезинформација на Балкану. Уређена верзија је поново објављена овде у складу...

Kako makedonski studenti poddržavaju proteste kolega iz Srbije

U toku intenziviranih protesta i blokada srpskih univerziteta, makedonske studentske organizacije poručuju da je studentski glas stub demokratije i da je svaki pokušaj njegove represije napad na kritičku misao i budućnost.

Од инбокса до насловне стране: Како медији подстичу говор мржње у Северној Македонији

Ово није први пут да медији неопрезно објављују изјаве политичара, без њиховог претходног критичког анализирања, користећи ситуацију за стварање сензационализма и повећања гледаности