fbpx

Biljana Livančić-Milić: U BiH klikbejti i političke dezinformacije postižu puno uspjeha

-

Biljana Livančić-Milić, koja je u novinarstvu od 2004 godine, radi od marta prošle godine za raskrinkavanje.ba, jedne od najaktivnijih balkanskih platformi za provjeru činjenica i razotkrivanje medijskih manipulacija. S njom smo razgovarali od najčešćim problemima u BIH na planu lažnih vijesti. Za Severnu Makedoniju kaže da nije predmet medijskih manipulacija u bh. medijima.

Opšte gledano, koje se dezinformacije i medijske manipulacije plasiraju u BiH?
“Raskrinkavanje”, odnosno “U.G. Zašto ne” je u maju ove godine predstavilo istraživanje razmjera i opsega dezinformacija u online medijima koje je prvo takve vrste u Bosni i Hercegovini. Istraživanje je bazirano na materijalu koji je bio predmet analiza Raskrinkavanja, a objavljen je u više od 450 online medija. To nam je dalo uvid u obrasce kreiranja i širenja dezinformacija kojima su izloženi/e građani/ke u Bosni i Hercegovini (BiH), ali i u regiji.
Lažne vijesti, odnosno prenošenje lažnih vijesti i klikbejti su najučestaliji oblici medijskih manipulacija. Od kako je migrantska kriza stigla u BiH, migranti su česta tema dezinformacija.

Međutim, način prikazivanja migranata u medijima je uglavnom pristrasan, i često ih predstavljaju kao horde ljudi koji uništavaju imovinu, kradu, često ih se predstavlja kao infiltrirane IDIL-ovce i teroriste. Imali smo najmanje dva slučaja u kojima su optuženi za krivična djela koja su počinili bh. građani.
Stvara se generalno nepovjerenje prema čitavom procesu ekonomskih migracija koje prolaze kroz Bosnu i Hercegovinu i mediji su najčešće negativno nastrojeni prema migrantima.

Česta su izmišljanja izjava političara, evo recimo jedna recentnija je izmišljena izjava Bakira Izetbegović, predsjednika Stranke demokratske akcije, u kojoj stoji da se radi na nacrtu zakona kojim će se zabraniti apliciranje za vize svim građanima koji nisu proveli najmanje dvije godine na birou za zapošljavanje. To je u potpunosti izmišljeno.

Dobro, koliko je medija progutalo tu udicu?
Ozbiljni mediji ne objavljuju ovakve članke i ovo je dobar primjer načina zarade na lažnim vijestima. Ono što proizlazi iz ovakvih članaka su klikovi te ružni i prostački komentari.

To smo začeli već kao pitanje, znači, dali su mediji izvor dezinformacija, lažnih vesti ili samo prenose nečije tuđe narative, recimo političara?

Što se medijske slike tiče, naše istraživanje je pokazalo da više od 60% pogrešnog ili obmanjujućeg sadržaja koji je objavljen u medijima odnosi se na političke teme. U slučaju javnih medija teško je razdvojiti medij od političara na vlasti. Pored javnih medija, dezinformacije koje pogoduju agendama političkih i državnh aktera mogu se naći i u komercijalnim medijma. U velikom broju su zastupljeni i
“oportunistički dezinformatori”, koji koriste anonimne portale i društvene medije, najčešće sa motivom finansijske koristi. Primjer toga je upravo ova lažna vijest sa Izetbegovićem.

Primjer utjecaja političkih i državnih aktera bio je veoma očit tokom protesta „Pravda za Davida“ koji su se dešavali u Banjaluci prošle godine. David je mladić koji je ubijen u martu 2018., a čija je smrt prvobitno okarakterisana kao nesretan slučaj uz veliki broj nelogičnosti i pokušaja zataškavanja. Nakon ponovljene obdukcije, slučaj je postao istraga ubistva koja se nije micala ni u kojem pravcu.

Tokom trajanja protesta anonimni portal „Infosrpska“ objavio je dezinformaciju sa ciljem diskreditovanja protesta koji su bili u fokusu cijele bh. javnosti, da bi ta vijest, bez ikakve provjere, dva sata kasnije završila na dva javna medija Novinskoj agneciji SRNA i Radio Televiziji Republike Srpske. Dakle, dva javna medija su objavili laž koju je plasirao anonimni medij i koja je bila jednostavna za provjeriti. Ovaj obrazac se ponavljao više puta. Većina dezinformacija o „Pravdi za Davida“ je dalje prenošena u Srbiji gdje su tabloidski narativi bili na fonu rušenja Republike Srpske. Isto tako su dezinformacije skovane u srbijanskim tabloidima distribuirane u BiH putem tih istih medija.

U ovom kontekstu, koliko se često desi da neko dezinformacije iz socijalnih medija baš grubo preuzme i objavi na te portale?

(smijeh) Ima, ima i toga poprilično. Sa Facebooka uglavnom stižu pseudonaučni sadržaji i dezinformacije koje ciljaju na ljudske emocije – najčešće strah. Imali smo i slučaj sa lažnom vijesti o narandžama u koje je „ubrizgavana“ krv osobe zaražene HIV-om. To je izašlo iz domena društvenih medija u online medije. Također, dosta dezinformacija o vakcinama je također izašlo iz okvira društvenih mreža u online medije.

Pričamo o Bosni generalno, ali ima li neke razlike između plasmanu dezinformacija u medijima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH?

Svakako ima razlika. U Republici Srpskoj su mediji uglavnom pod utjecajem državne propagande i promoviše se narativ vladajuće političke stranke. Rijetki su nezavisni mediji u tom entitetu.
U Federaciji je to nešto drugačije, zbog drugačijih političkih prilika medijska slika je dosta fragmentirana i ne postoji „zvanična“ državna propaganda.
Postoje mreže portala koje su povezane sa političkim strankama. Medijske manipulacije su nešto suptilnije i ogledaju se u izostavljanju bitnih informacija kako bi političkog protivnika pokazali u lošem svjetlu.
Ljetos smo imali primjer jedne suptilne manipulacije medija koji je blizak stranci SDA koja je trebala da pokaže nesposobnost vladajuće strukture u Kantonu Sarajevo. U članku su uporedili dva tendera za nabavku trolejbusa, jedan za Sarajevo, a drugi za Kaunas u Litvaniji – koji su u osnovi neuporedivi jer nije riječ o istoj količini vozila, niti o istoj veličini i tipu vozila i tako dalje… Uporedili su broj i cijenu i utvrdili da Vlada Kantona Sarajevo kupuje vozila po znatno većoj cijeni nego Kaunas.
Također, farme portala, odnosno „oportunistički dezinformatori“ koje koriste lažne vijesti za profit, većinom su zastupljeni u Federaciji BiH, dok u RS još uvijek nismo identificirali ni jedan takav slučaj.

Šta vlasti rade na planu suzbijanja dezinformacija, lažnih vesti?
Nažalost, malo toga se radi. Kreiranje Zakona o transparentnosti online medija je proces koji traje već godinama, najviše zbog neefikasnosti sistema. Tu je Vijeće za štampu, koje je samoregulatorno tijelo za printane i online medije koje funkcioniše na principu samoregulacije i zapravo su reaktivno tijelo.
Međutim veliki broj medija nema nikakve veze sa Vijećem za štampu, niti ono može utjecati na njih. Naime, „Raskrinkavanje“ u svojoj bazi ima oko dvije hiljade medija koji su objavili neku vrstu medijske manipulacije i većina tih medija nema nikakve vlasničke niti uredničke podatke, tako da u tom kontekstu Vijeće za štampu nema načina da djeluje.

A ima li nekih sudskih procesa svezanih s nečim objavljenog u medijima, neke tužbe zbog klevete, dezinformacije?
-Moguće je da ima, međutim nikada se nisam bavila tim aspektom medijske slike. Naime, „Raskrinkavnje“ ne vrši prijavljivanje medija regulatorima, tako da nemamo informacija da li je nešto završilo na sudu.

Koliko je u BiH, i ako možete razgraničiti, na Republiku Srpsku i na Federaciju BiH, Makedonija prisutna u medijima?
U smislu NATO puta i Evropske Unije, te informacije o Sjevernoj Makedoniju su veoma praćene u BiH, međutim, ne bih mogla razdvojiti to po entitetima.

A u vezi promjene imena?
Pa promjena imena je, barem u medijima koje ja pratim, dočekana sa velikim odobravanjem u smislu, kada te nešto koči u napretku, i teška promjena je promjena koja vodi zemlju naprijed.

Ne možete se setiti nekih lažnih vesti u vezi s Makedonijom?
Ne mogu se setiti…Ne! Zaista ne.

Нашите вести во вашето сандаче

Секој ден во 17 ч. добивајте ги вестите од Новинската агенција Мета директно на вашата електронска адреса.

Ве молиме одберете на кој начин сакате да добивате информации од нас:
Можете да се отпишете од оваа листа преку линкот на крајот од нашите пораки.