Ukinuta prvostepena presuda u predmetu Štrpci – suđenje vraćeno na početak

Razlog za ukidanje prvostepene presude kojom su Gojko Lukić, Duško Vasiljević i Jovan Lipovac osuđeni na kazne zatvora u trajanju od po deset godina, dok je Dragana Đekić osuđena na kaznu zatvora u trajanju od pet godina zbog otmice putnika iz voza u mestu Štrpci 27. februara 1993. godine, te njihovog zlostavljanja, mučenja i ubistva, Apelacioni sud nalazi u bitnoj povredi krivičnog postupka

-

Apelacioni sud u Beogradu je 30. oktobra 2023. godine doneo rešenje kojim je ukinuo prvostepenu presudu u predmetu Štrpci i predmet vratio na ponovno postupanje. Fond za humanitarno pravo smatra da je nedopustivo da trideset godina od otmice i ubistva dvadeset civila u Štrpcima pravosudni organi nisu u stanju da postupak sprovedu na profesionalan način i donesu presudu, stoji u saopštenje ove organizacije.

“Pokretanje postupka iznova podrazumeva ponovnu traumatizaciju i iscrpljivanje porodica žrtava i svedoka u ovom postupku, kao i trivijalizaciju suđenja za ratne zločine. Ovakva odluka odlaže ne samo presudu direktnim izvršiocima, od kojih je jedan optuženi već preminuo tokom postupka, već i nadu da će za zločin u Štrpcima biti procesuirani predstavnici civilnih, vojnih i policijskih organa Srbije i Savezne Republike Jugoslavije koji su bili upoznati s planom otmice u Štrpcima. Ovaj postupak nije doprineo ni pronalasku posmrtnih ostataka žrtava, što je jedan od ciljeva Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina”, stoji u saopštenje Fonda za humanitarno pravo.

Razlog za ukidanje prvostepene presude kojom su Gojko Lukić, Duško Vasiljević i Jovan Lipovac osuđeni na kazne zatvora u trajanju od po deset godina, dok je Dragana Đekić osuđena na kaznu zatvora u trajanju od pet godina zbog otmice putnika iz voza u mestu Štrpci 27. februara 1993. godine, te njihovog zlostavljanja, mučenja i ubistva, Apelacioni sud nalazi u bitnoj povredi krivičnog postupka.

U svojoj odluci, Apelacioni sud navodi da je prvostepeni sud propustio da odluči o predlozima odbrane o ispitivanju Milana Lukića, komandanta jedinice „Osvetnici“, čije je ispitivanje bilo od „odlučnog uticaja na donošenje zakonite i pravilne odluke“ jer je on, i po stavu prvostepenog suda, bio „najodgovornije lice i od početka do kraja učesnik i svedok svih događaja koji su bili predmet ovog krivičnog postupka“. Prvostepeni sud je takođe propustio da odluči o predlogu odbrane o ispitivanju još dvojice svedoka, ali i nedovoljno ocenio razlike u iskazima pojedinih saslušanju svedoka, te propustio da usaglasi tekst svedočenja jednog svedoka sa sadržinom audio-zapisa o njegovom saslušanju.

Ovakvi razlozi za ukidanje presude ukazuju da sud nije savesno i s dužnom pažnjom vodio postupak, jer mu se u protivnom ne bi moglo desiti da ne donese nikakvu odluku, ni pozitivnu ni negativnu, o predlogu za ispitivanje, po vlastitoj oceni, najodgovornije osobe, smatraju iz Fonda za humanitarno pravo.

“Tužilaštvo za ratne zločine (sada Javno tužilaštvo za ratne zločine JTRZ) podiglo je prvu optužnicu protiv Gojka Lukića, Ljubiše Vasiljevića, Duška Vasiljevića i Dragane Đekić, pripadnika jedinice „Osvetnici“, i Jovana Lipovca, pripadnika 1. čete 1. bataljona Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, 3. marta 2015. godine. Međutim, sud je optužnicu vratio Tužilaštvu zbog uočenih formalnih nedostataka, a potom vraćao optužnicu još devet puta, što zbog formalnih nedostataka, što zbog dopune istrage. Optužnica je potvrđena tek iz jedanaestog pokušaja u oktobru 2018. godine. Takav rad na optužnici je nedostojan bilo kog tužilaštva, a posebno specijalizovanog tužilaštva kakvo je Tužilaštvo za ratne zločine”, navedeno je u njihovo saopštenje.

Suđenje za zločin u Štrpcima počelo je 29. januara 2019. godine. Prvostepena presuda doneta je 7. februara 2023. godine. Tokom postupka je preminuo optuženi Ljubiša Vasiljević.

Fond za humanitarno pravo podseća i da JTRZ do danas nije pokrenulo postupak protiv predstavnika vojske, policije i civilne vlasti koji nisu sprečili otmicu civila iz voza, iako su bili obavešteni o planiranoj akciji, za šta su dokazi dostupni najkasnije od 2002. godine.

Porodice žrtava, od kojih su većina državljani Srbije, ovakvim postupanjem pravosuđa još jednom su ostavljene da čekaju pravdu. Žrtve koje su ubijene su: Adem Alomerović (59), iz Prijepolja; Ismet Babačić (30), iz Podgorice; Fehim Bakija (43), iz Bijelog Polja; Tomo Buzov (52), iz Beograda; Rasim Ćorić (40), iz sela Zaluga; Senad Đečević (16), iz Bara; Muhedin Hanić (27), iz Prijepolja; Rifet Husović (26), iz Bijelog Polja; Nijazim Kajević (30), iz Prijepolja; Esad Kapetanović (19), iz Bijelog Polja; Iljaz Ličina (43), iz Bijelog Polja; Fikret Memović (40), iz Prijepolja; Safet Preljević (22), iz Prijepolja; Jusuf Rastoder (45), iz Podgorice; Šećo Softić (48), iz Bijelog Polja; Džafer Topuzović (55), iz Prijepolja; Fevzija Zeković (54), iz Prijepolja; Halil Zupčević (49), izbeglica iz Trebinja; Zvjezdan Zuličić (23), izbeglica iz Sarajeva i neidentifikovani čovek iz Sjenice.

Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve. Telo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine. Ostale žrtve se i dalje nalaze u evidenciji nestalih lica.

Srpske organizacije civilnog društva podnele krivičnu prijava za terorizam zbog incidenta 15. marta

Organizacije civilnog društva – Beogradski centar za ljudska prava, Građanske inicijative, Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM, Inicijativa A 11, FemPlatz i CRTA podnele su Tužilaštvu za organizovani kriminal krivičnu...

Ostavke u tišini

Posljednja molitva moga tijela Crn je tvoj vjetar a noć bijela i svaki damar nadojen zrelinom. Zareži se ko mač u ovaj drvored tijela prije no se srušiš zaslijepljena bjelinom. No i tad će igra da...

Bosanski rok bend Dubioza kolektiv ismijava teoriju zavere o ravnoj Zemlji u novom regionalnom hitu

Za samo nekoliko nedelja, muzički spot za pesmu„Balkan Bojs”, novog singla bosanskohercegovačkog rok benda Dubioza kolektiv, dostigao je preko četiri miliona pregleda na društvenim mrežama, stekavši status regionalnog hita na Balkanu....

Од сапунице до сајбер напада: Неочекивана веза између Северне Македоније и Венецуеле

Severna Makedonija i Venecuela su dve vrlo daleke zemlje koje su se prvi put srele devedesetih. Tokom 2024 ime prve države je postalo simbol digitalnog aktiivizma u drugoj.