Proverivači činjenica osuđuju fizički napad na novinarku hrvatskog servisa za proveru činjenica Faktograf

Snimanje dokumentarnog filma o divljoj deponiji je opasan posao

Nedatirana fotografija hrvatske novinarke Melite Vrsaljko na radnom mestu u kancelariji Faktografa. Dana 16 jula, napadnuta je u svojoj kući zbog njenog izveštavanja. Fotografija: Faktograf, koristi se uz dozvolu.

Ovaj članak je zasnovan na saradnji između Globalnih glasova i Fondacije Metamorfozis. 

Članovi Evropske mreže standarda za proveru činjenica (EFCSN) osudili su napad na novinarku hrvatskog servisa za proveru činjenica Faktograf koji se dogodio 16. jula u blizini Zadra. Kako prenosi Faktograf, nagrađivana novinarka Melita Vrsaljko, kontrolorka činjenica koja radi na njihovom Klimatskom portalu, fizički je napadnuta dok je radila u selu Nadin.

Prvo ju je jedan stariji muškarac napao na javnom imanju u Nadinu dok je prolazila pored divlje deponije u nastajanju sa snimateljem koji je radio na izradi dokumentarnog filma. Kasnije je ponovo napadnuta, ovog puta u svom domu, takođe u Nadinu. Ćerka prvopomenutog napadača je, nakon što je Vrsaljko otvorila ulazna vrata, počela da je udara i pokušala da joj oduzme mobilni telefon.

Iz PU Zadarske objavili su sledeće:

Policijskim postupanjem je utvrđeno da je 36-godišnjakinja došla na adresu prebivališta oštećene, gdje ju je verbalno, a potom i fizički napala, pri čemu joj je mobitel iz ruke bacila na tlo.

Napadači Iva Perić i Ivan Vrsaljko, su sestra i otac moćnog lokalnog političara Darija Vrsaljka. Regionalni novinski portal jadranske regije Morski.hr, koji je ponovo objavio fotografije i video zapise napada, prvobitno podeljene putem Facebook-a, naveo je da su oboje donatori i istaknuti članovi vladajuće političke stranke HDZ.

Advokat Vanja Jurić je upozorila da „iako postoje svedoci i video-snimci, policija je, koliko je poznato, ove napade pogrešno okarakterizirala kao prekršaje protiv javnog reda i mira, u kojima je navodno ravnopravno učestvovala i sama žrtva“. Ona je rekla da će podneti prijavu protiv policije jer nije preduzela radnje koje su mogle i trebale da zaštite novinarku Vrsaljkovu u skladu sa odredbama Krivičnog zakonika.

Faktograf je zabeležio napad na svojoj veb stranici.

Slika članka iz Faktograf-a o napadu na novinarku Klimatskog portala koji pokriva ilegalnu deponiju u blizini Zadra, Hrvatska. Foto: Faktograf.hr. Koristi se uz dozvolu.

 Evropska mreža standarda za proveru činjenica (EFCSN) odmah je objavila saopštenje za javnost u kojem osuđuje napad. Ana Brakus, suosnivač i izvršni direktor Faktograf-a je izjavila:

Faktograf – Udruženje za informisanu javnost godinama trpi nasilne pretnje.Naši novinari su više puta bili izloženi maltretiranju i napadima, ali ovaj fizički napad na Melitu Vrsaljko u njenom domu predstavlja neviđenu i zastrašujuću eskalaciju nasilja. Ona je nagrađivani novinar i filmski stvaralac, vredan i pošten radnik, potpuno posvećena pružanju najkvalitetnijeg novinarstva javnosti. Faktograf će ponuditi Meliti našu svesrdnu podršku, a mi vas pozivamo da nam se pridružite u osudi ovog užasnog čina.

EFCSN je istakao da je nažalost ovaj incident deo alarmantnog trenda pretnji i uznemiravanja usmerenih na provere činjenica širom sveta. U Hrvatskoj se Faktograf u prošlosti suočavao sa ovakvim pretnjama i uznemiravanjem, ali nikada uz fizičko nasilje, što je deo onoga što ovaj incident čini toliko zabrinjavajućim. EFCSN je naglasio:

Imperativ je da se ovom eskalirajućem pitanju pozabavimo sa ozbiljnošću koju zaslužuje. Kontrolori činjenica igraju ključnu ulogu u očuvanju javnog diskursa i obezbeđivanju da građani budu informisani sa tačnim informacijama. Pozivamo sve zainteresovane strane da podrže i zaštite provere činjenica dok nastavljaju svoju vitalnu misiju suočeni sa nedaćama.

Međunarodna mreža za proveru činjenica pridružila se kolegama u Evropi u osudi napada na novinarku Faktografa. Faktograf je verifikovani potpisnik IFCN Kodeksa principa.

Osudi se pridružio član EFCSN-a i IFCN-a Fondacije Metamorfozis iz Severne Makedonije, zajedno sa redakcijama servisa za proveru činjenica  Truthmeter.mk, novinske agencije Meta.mk i novinskog portala na albanskom jeziku PortAlb.mk.

Metamorfozis poziva državne institucije Republike Hrvatske da ekspeditivno i nedvosmisleno istraže napad na novinarku Faktografa, kojoj je potrebna zaštita od ovakvih napada jer se proveravači bave ključnim pitanjima od javnog interesa koja se tiču društava u regionu Balkana, širom Evrope i širom sveta.

Tim Fondacije Metamorfozis saoseća sa svim ciljevima uznemiravanja protiv slobode izražavanja, jer su bili izloženi sličnim napadima uključujući koordinisanu kampanju klevetanja, koja traje godinama. Intenzivirao se najnovijim talasom napada u februaru ove godine. Ovi napadi, kao i prethodni, izazvali su negodovanje novinarske zajednice i prijavljeni su Ministarstvu unutrašnjih poslova i Državnom tužilaštvu Republike Severne Makedonije. Međutim, nadležni organi do sada nisu preduzeli korake za rešavanje ovog pitanja.

Poljski centar za proveru činjenica Demagog je takođe izrazio podršku izjavi Faktografa i EFCN-a u Twitter/X postu na poljskom i engleskom jeziku.

Odbor za zaštitu novinara, uputio je zahtev hrvatskim vlastima da „brzo istraže dva napada na novinarku Melitu Vrsaljko u vezi sa njenim izveštavanjem o životnoj sredini i preduzmu korake da obezbede njenu bezbednost“. Međunarodna federacija novinara (IFJ), i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) iz Crne Gore javno su iskazali podršku ugroženim novinarima.

U maju 2023. godine Faktograf je objavio rezultate istraživanja „Uznemiravanje medijskih kuća koje proveravaju činjenice u Evropi” koje pokriva 41 redakciju. „Proverivači činjenica često doživljavaju napade političkih i drugih javnih aktera, kao i uznemiravanje na društvenim mrežama. Izloženost kampanjama zastrašivanja, dezinformacija i podstrekavanja na mreži je znatna, ali uglavnom nevidljiva za bilo koga izvan ‘zajednice’. Donekle nesrazmerno cilja na žene [i] intenzivnija je u zemljama koje nemaju jake demokratije i živahno medijsko okruženje…” navodi se u anketi.  

Proverivači činjenica stoje na prvoj liniji borbe protiv dezinformacija, koje često idu ruku pod ruku sa govorom mržnje, marginalnom politikom, antidemokratskim i ekstremnim ideologijama. Prethodno istraživanje [ICFJ-a] je već utvrdilo da se izveštavanje o dezinformacijama „čini kao poseban okidač“ za uznemiravanje. Loši akteri koji koriste manipulativne taktike da bi postigli političke ciljeve i/ili radikalizovali svoju ciljnu publiku, već su od proverača činjenica napravili redovne i česte mete svojih onlajn kampanja. Slično važi i za aktere koji oportunistički koriste lažne ili obmanjujuće informacije, da bi profitirali od postojećih modela oglašavanja koji u velikoj meri favorizuju mogućnost klikovanja nego kredibilitet.

Međutim, ova ranjivost, koja dolazi sa „prvim reagovanjem“ u borbi protiv informacionog poremećaja i mnogih njegovih derivata, nije dovoljno prepoznata od strane relevantnih aktera koji imaju mogućnost da utiču na to. Anketa je zaključila da:

Uznemiravanje osoba koje proveravaju činjenice, stoga, mora biti prepoznato kao sistemski problem, uz punu svest o namerama da diskredituje i pojedinačne medije za proveru činjenica i opšte napore protiv dezinformacija”.