Ctrl - Z Psihička oboljenja kod mladih nisu nestala sa pandemijom

Psihička oboljenja kod mladih nisu nestala sa pandemijom

Prošle godine je oko 110.000 devojčica prvi put dobilo dijagnozu psihočkog oboljenja ili poremećaja, odnosno šest odsto više nego 2019

Pishicka oboljenja i poremecaji kod dece i mladih su ucestala pod pandemijom i nisu se povukla sa njom. Jedna studija ukazuje da su posebno devojcice i devojke pod pretnjom depresije. Deca iz siroma·nijih porodica rede prijavljuju tegobe, ali to ne znaci da ih rede imaju, nego pre da nemaju isti pristup lecenju. (dpa - standardna prava upotrebe) Foto: Nicolas Armer/dpa

Psihički problemi i smetnje su učestali kod mladih pod pandemijom, ali jedna nova studija ukazije da se nisu povukli sa njom. Broj ambulantnih i stacionarnih tretmana prošle godine jeste bio manji onego na vrhuncu koronavirusa, ali i veći nego pre, prenosi DPA. 

Prema proceni zdravstvenog osiguranja DAK u analizi u koju je agencija dopa imala uvid, broj dijagnoza je kod devojčica pao za 11, a kod dečaka za pet odsto.

Međutim, psihička oboljenja nadalje pogađaju više dece nego prethodnih godina, a posebno devojčice. Prošle godine je oko 110.000 devojčica prvi put dobilo dijagnozu psihočkog oboljenja ili poremećaja, odnosno šest odsto više nego 2019.

Ta studiju, naučnici Univerziteta Bilefeld su analizirali anonimne podatke oko 794.000 dece i mladih do 17 godina osiguranih kod DAK između 2017. i 2022.

Devojčice su najčešće patile od depresije, anksioznih poremećaja i poremećaja ishrane.

Uočljiva je i velika razlika u frekvenci oboljenja i poremećaja dece prema bogatstvu domaćinstva u kom žive.

Učestalost depresije kod devojčica iz siromašnih domaćinstava prošle godine je pala mskoro na predpandemijsku vrednost, dok je kod onih iz srednjeg i višeg sloja ona narasla za 28, odnosno 29 odsto.

“Pretpostavlja se da mladi ljudi iz socijalno ugroženih sredina ne pate manje, nego je manje verovatno da će tražiti lečenje”, rekao je direktor klinike za dečiju i adolescentnu psihijatriju, psihosomatiku i psihoterapiju berlinske klinike Šarite Kristof Korel (Christoph Correll).

“Zabrinjava mogućnost da deca i mladi iz socijalno ugroženih porodica nemaju pristup lečenju kakav imaju njihovi vršnjaci iz drugih društvenih slojeva”, dodao je.