Osim sapunske serije sa prisluškivanim razgovorima i sudskim procesima oko koruptivne afere “Reket” u kojoj se kao svedoci, optuženi i pritvoreni javljaju poznate ličnosti iz političke, javne i biznis sfere, atmosferu je podgrejao i nacrt verzije zaključaka Venecijanske komisije o Zakonu o jezicima.
U krhkoj međuetničkoj klimi u zemlji, ovaj Zakon bio je još jedan povod za razmenu žestokih izjava između makedonske i abanske zajednice. U draft verziji Komisije, navodi se da “Zakon o jezicima ide predaleko, namećući nerealne obaveze institucijama, posebno što se predviđa upotreba albanskog jezika u sudskim postupcima, koji su formulisani na toliko širok način da bi sigurno tražili višegodišnju pripremu da bi se potpuno sproveli“.
Premijer Zaev najavio je građenje zajedničkih stavova o preporukama Venecijanske komisije u cilju da isti imaju adekvatnu primenu.
Poslanik DUI-ja, Artan Grubi rekao je da se Zakon o jezicima sprovodi kao “med i mleko”.
Vicepremijer Bujar Osmani kaže da će se preporuke Venecijanske komisije primeniti, uz zabelešku da će se voditi računa da njegova implementacija nema negativnih uticaja.
Predsednik VMRO-DPMNE-a, Hristijan Mickoski kaže da ja Zakon o jezicima “pravna divlja gradnja” i najavio da će podneti amandmane.
Francuski ambasador u Makedoniji Kristjan Timonie u intervjuu za Makedonski radio izjavljuje da „kada tražimo mišljenje od nekoga to mišljenje treba da se uzme u obzir ilii parcijalno ili potpuno“.
Buru reakcija u javnosti je izazvao i stav Bugarske akademije nauka (BAN), po kojima je zvanični jezik u Republici Severnoj Makeodniji “pismeno-regionalna norma bugarskog jezika”. Ovo mišljenje tamošnjih akademika dolazi kao odgovor na Povelju o makedonskom jeziku koju je usvojila Makedonska akademija nauka i umetnosti u kojoj se navodi da makedonski jezik ima “mnogovekovni kontinuitet”.
Premijer Zoran Zaev juče (12.12.2019.) je najavio da će Republika Severna Makedonija reagovati na ovakvu ocenu BAN-a.
U vezi spomenute ocene BAN-a predsednik Stevo Pendarovski izjavio je da je stav bugarskih akademika da makedonski jezik ne postoji anahron za 20. i 21. vek.
Istoričar Dragi Đorgiev, predsednik makedonskog tima eksperata u zajedničkoj makedonsko-bugarskoj Komisiji za istorijska i obrazovna pitanja, pak, nije iznenađen ovakvim stavom BAN:”Ne vidim ništa novo. To je generalni stav svih lingvista u Bugarskoj. Ali, ovo dovodi u apsurdnu situaciju i odnose između dve zemlje, a svakako i rad zajedničke Komisije“.
I, upravo ove teme se nameću kao važne u trenucima kada se očekuje da se napravi iskorak i da se otkoči proces evrointegracija. Primetljivo je da se više niko ne bavi Sporazumom iz Prespe i “večitom temom” – promenom imena, pitanjem oko kojeg se podgrevala politička atmosfera i koje je bilo ključni uslov za ostvarivanje makedonske evrointegracije.