fbpx

Izveštavanje na Kosovu tokom pandemije, iskustva sa severa i juga

-

Ivan Mitić, novinar KoSSev portala i Doruntina Baljiu (Doruntina Baliu) novinarka portala Kallxo, informisali su javnost na Kosovu tokom pandemije korona virusa. Ivan iz Severne Mitrovice, Doruntina iz Prištine. Sa nama su podelili svoja iskustva tokom izveštavanja poslednjih meseci, o saradnji sa institucijama, preprekama sa kojima su se suočavali, dezinformacijama, odgovornosti medija…

Da li se i kako promenio način na koji ste obavljali svoj posao, odnosno izveštavali tokom pandemije korona virusa i uvođenja restriktivnih mera?

Ivan Mitić (KoSSev): Pandemija koronavirusa promenila je svakodnevicu svih ljudi širom planete, pa samim tim i rad novinara. Novinarsku profesiju učinila je još rizičnijom nego što je već bila. Izveštavati sa terena zahtevalo je veći stepen opreza, naročito u manjim prostorijama, kada isti događaj prati veći broj medijskih ekipa, a usled čega se dešavalo da je meru održavanje distance bilo skoro nemoguće poštovati.

Sa druge strane, odmah nakon prvih slučajeva koronavirusa na Kosovu, novinari našeg portala zamenili su kancelarijske prostorije svojim domovima, zbog čega su koordinacija aktivnosti i komunikacija tokom rada svakako bili otežani. Intervjui u studiju zamenjeni su intervjuima putem Skajpa, dok se veći deo komunikacije sa predstavnicima institucija i ostalim sagovornicima vrši putem telefona ili Interneta.

Doruntina Baljiu (Kallxo): Mediji, slično ostalim preduzećima, suočili su se s nekoliko promena u načinu poslovanja. Očigledno da se ograničenja kretanja nisu odnosila na novinare, ali smo bili u obavezi da se pridržavamo zaštitnih mera. Morali smo da smanjimo rad na terenu kako bismo smanjili kontakt sa drugim ljudima. Razlika je u tome što se za to vreme obim posla povećavao, jer su novinari morali da budu u prvom planu u borbi s pandemijom sa obavezom da obaveštavaju javnost. Budući da je ovo novo stanje, odgovornost se takođe povećala.

S obzirom na to da su novinari imali dozvolu za slobodno kretanje tokom izveštavanja o temama u vezi sa korona virusom, da li je bilo problema sa policijom i institucijama tokom korišćenja tog prava u cilju obavljanja novinarskog posla?

Doruntina (Kallxo): Lično, ja nisam imala problema niti sam čula da su moje bliske kolege imale takve probleme. Ipak, bio je jedan prijavljeni slučaj u Severnoj Mitrovici kada je naša koleginica iz KoSSev-a privedena.

Ivan (KoSSev): Ono o čemu će se pričati, čak i u godinama ispred nas, kada se govori o temi izveštavanja novinara u vreme pandemije, svakako je privođenje urednice našeg portala, Tatjane Lazarević, tokom rada na terenu, uprkos tome što je novinarima na Kosovu dozvoljeno 24-časovno kretanje. Sa druge strane, u vreme pandemije, kada je potražnja za informacijama izuzetno velika, neretko se dešavalo da smo ostajali bez odgovora od strane predstavnika institucija i nailazili na pritiske u obavljanju novinarskog posla.

Svakako moram istaći kao primer konferenciju Kriznog štaba u Kosovskoj Mitrovici sa koje sam izveštavao, kada je predsednik Privremenog organa ove opštine, Aleksandar Spirić, zahtevao od našeg portala da ne izveštavamo uživo jer “nemamo saglasnost za to” poručivši mi da se naš portal ne bavi borbom protiv koronavirusa, već „kojekakvim pitanjima“, koja pre svega doprinose „nestabilizaciji“.

Ovakve izjave dovele su do reakcije novinarskih udruženja, ali i osudu OEBS-a, kako zbog privođenja urednice KoSSev portala, tako i zbog načina na koji se lokalne vlasti odnose prema novinarima KoSSev-a.

Kosovo je imalo jedne od najstrožih mera kad je reč o zabrani kretanja građana, na osnovu pretposlednjeg broja lične karte građani su znali kada imaju pravo da izađu napolje. Da li je bilo zabune među građanima i kako je izgledalo obaveštavanje javnosti o merama na snazi?

Ivan (KoSSev): Nakon uvođenja policijskog časa od strane Kosovske vlade koji je bio u dva termina – prepodnevnim i poslepodnevnim satima, a koji nije bio vremenski usklađen sa policijskim časom koji je uveden od strane Vlade u Beogradu, na Severu Kosova je nastala opšta zabuna.  Naša Fejsbuk stranica postala je preplavljenja jednim te istim pitanjem – ‘koji policijski čas treba poštovati, kada nam je dozvoljeno kretanje?’ Trudili smo se da čitaocima razjasnimo okolnosti i pružimo sve informacije, kako o merama Prištine, tako i o onim koje su se u to vreme razlikovale, a koje su predstavili lokalni Krizni štabovi na Severu Kosova. Situacija je postala puno jasnija nakon što je direktor Kancelarije za KiM, Marko Đurić saopštio sredinom aprila da će građanima biti dozvoljeno kretanje 90 minuta dnevno, a što je mera koju je prethodno najavilo kosovsko ministarstvo zdravlja.

Doruntina (Kallxo): Raspored kretanja je zaista bio komplikovan. Ipak, na osnovu onoga što sam ja mogla da vidim i čujem, građani su se brzo privikli na nova pravila. Mi kao medij smo se takođe trudili da pojednostavljeni prikažemo pravila na krativne načine poput platforme „tvojih 90 minuta“ (“ 90 minutëshi yt”) gde su građani mogli da ukucaju broj iz lične karte i onda bi im se prikazalo njihovo vreme za kretanje.

Kakva je bila komunikacija sa institucijama tokom proteklih meseci, da li su odgovarali na pitanja koja ste im slali blagovremeno i pružali adekvatne odgovore, i da li su informisali građane na pravi način?

Doruntina (Kallxo): Zavisilo je od zahteva. Rekla bih da je komunikacija u vezi sa COVID-19 bila blagovremena. S druge strane, kad je reč o zahtevima koji nisu bili u direkntoj vezi sa korona virusom bilo je kašnjenja ili odbijanja uz izgovor da nema dovoljno zaposlenih koji rade puno radno vreme. Ovo se uglavnom dešavalo na opštinskom nivou, čak i u slučajevima kada smo sprovodili istraživanja u vezi sa troškovima iz hitnih ugovora za pitanja u vezi sa COVID-19. Postojao je još jedan problem u vezi sa saradnjom institucija, posebno između većinski srpskih opština sa centralnim institucijama pa je često bilo zabune čak i kad je reč o statistici zaraženih.

Ivan (KoSSev): Usled nedostatka zvaničnih informacija mnogi građani su se obratili našem portalu sa još jednim pitanjem “kada će biti otvoreni prelazi?”. Nakon pojavljivanja prvih slučajeva koronavirusa u centralnoj Srbiji zatvorene su granice, ali su i zatvoreni prelazi ka Kosovu, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo naroda, pogotovu onih koji žive na Severu Kosova. Odgovor na pitanje “kada će biti otvoreni prelazi” i dan danas traže naši čitaoci, međutim, nažalost, isti još uvek ne možemo da im damo. Sa jedne strane zbog toga što će kosovska vlada odlučivati o otvaranju prelaza u junu, a sa druge strane zbog toga što zvaničnih potvrda iz Beograda da su prelazi otvoreni nema, iako je prema svedočenjima građana situacija na terenu drugačija.

Kada govorim o tome da na naša pitanja nisu odgovorali predstavnici institucija, svakako se moram vratiti na konferenciju kriznog štaba u Kosovskoj Mitrovici kada mi je predsednik Privremenog organa opštine Kosovska Mitrovica na pitanje o mogućem zatvaranju prodavnica tokom Uskrsa odgovorio tako što je poželeo srećan praznik građanima, a na ponovno pitanje rekao da je konferencija završena.

Usred „vanrednog stanja“ pala je vlada na Kosovu, te je na početku bilo i izjava da je zabrana kretanja neustavna i da građani ne bi trebalo da je poštuju. Da li je ova politička kriza dovela do zabune među građanima i načinu na koji treba da se ponašaju tokom pandemije?

Ivan (KoSSev): Građani Severa Kosova bili su rastrgnuti između mera Beograda i Prištine. Poziv kosovskog predsednika, Hašima Tačija, upućen nakon uvođenja prvih mera ograničenja kretanja u dva termina od strane kosovske vlade da se iste ne poštuju, samo je dodatno iskomplikovao situaciju. Međutim, iako su se mere kosovske vlade odnosile na celu teritoriju Kosova, građani na Severu su ipak bili okrenuti Kriznim štabovima u ovim opštinama, i čekali da im oni saopšte koje će se mere primenjivati, a koje su kako je vreme odmicalo, sve više bile usaglašenije sa prištinskim merama.

Doruntina (Kallxo): Mislim da je politička kriza sigurno doprinela frustraciji javnosti i zabuni tokom prvih meseci pandemije.

Sa koronom došlo je i mnoštvo lažnih vesti i dezinformacija u medijima širom sveta. Da li ste primetili lažne vesti u ovom periodu u medijima na Kosovu?

Doruntina (Kallxo): Da, bilo je lažnih vesti tokom pandemije. O dosta njih se izveštavalo na platformi za proveru činjenica „Krypometër“ u okviru portala KALLXO.com. Neke od njih odnosile su se na izveštaje o prvim slučajevima zaraze kad još uvek nije bilo nijednog slučaja na Kosovu.

KRYPOMETËR je platforma za proveru činjenica koja je formirana krajem 2016. godine i jedina je platforma na Kosovu koja je sertifikovana od strane Međunarodne mreže za proveru činjenica (IFCN). Od tada objavljeno je preko 400 članaka o proveri činjenica. KRYPOMETËR verifikuje javne izjave u nekoliko kategorija: laži, poluistine i data obećanja koja ćemo u budućnosti proveriti. Takođe smo objavili veliki broj članaka o proveri činjenica u vezi sa lažnim vestima ili dezinformacijama u lokalnim i međunarodnim medijima. To je jednostavna platforma koja omogućava građanima da vide da li su političari i javni zvaničnici održali reč, jesu li promenili stavove i takođe da identifikuju lažne vesti.

Ivan (KoSSev): Od nastanka pandemije svakako je bilo puno dezinformacija i preporuka koje nisu u skladu sa strukom, ali i izjava predstavnika medicinske zajednice – “da virus postoji samo na Fejsbuku” i saveta da se žene u sred pandemije “upute u šoping u Milano”. Mislim da su ipak preporuke Kriznih štabova nadjačale teorije zavere o 5G mreži, lečenju korone belim lukom itd.

Kako građani mogu da prepoznaju lažnu vest, dezinformaciju? Koji su vaši saveti njima, šta treba da imaju na umu dok čitaju vesti?

Ivan (KoSSev): Kada građani čitaju vesti često zaborave da provere izvor tj. na koga se poziva novinar koji je pisao vest. Pojedini samo pročitaju naslove u tabloidima, koji su neretko maštoviti, mogu biti delimično ili u potpunosti netačni i nepotkrepljeni samim tekstom. Ujedno se čitaoci često zadrže na tom jednom mediju, ne pokušavajući da provere da li su i drugi mediji došli do iste informacije, što je jedno od osnovnih pravila novinarstva. Svakako pomaže kada znate ponešto o mediju u kojem ste pronašli vest, te o tome koliko je poznat po širenju lažnih vesti.

Doruntina (Kallxo): Mislim da medijska pismenost igra veliku ulogu u javnom obrazovanju u vezi sa dezinformacijama. Mislim da je pre svega važno proveriti izvore (ko je objavio vest, da li je to medij, da li ima adresu, da li vest ima autora, lice, ime?). Takođe je važno videti ko je citiran u članku, zvuči li to više kao mišljenje, a prodaje se kao vest? Mislim da su to pitanja koja treba imati na umu, pored ostalih stvari.

Šta je sa medijima, da li oni imaju odgovornost za objavljivanje ovakvih sadržaja, i šta bi mediji i novinari trebalo da rade u vezi sa ovom temom?

Ivan (KoSSev): Odgovornost novinara za pisanu reč postoji, a ona je samo uvećana u vreme pandemije. Svedoci smo toga da su se u medijima obljavljivali lični podaci inficiranih osoba, ili osoba koje sa nalaze u karantin zonama, ovo je svakako neodgovorno novinarstvo. Takođe, loš primer novinarske struke vidi se i u izveštavanju javnog servisa Kosova na albanskom – RTK, koji je zvonjavu zvona sa crkve u Prištini povezao sa “borbom protiv COVID-19 nepotvrđenim ruskim modelom“. Istu vest je prenelo više prištinskih medija, što je svakako izazvalo veliko nezadovoljstvo, kako samih vernika, tako i Eparhije raško-prizrenske.

U situaciji u kakvoj se celi svet nalazi mediji imaju veliku moć, te je zato neophodno građanima pružiti tačne informacije, koje su u interesu javnosti. Kvalitet medija ogleda se u poverenju čitalaca. Naročito u teškim situacijma, kada je, ponavljam, potražnja za tačnom informacijom višestruko uvećana. U takvim trenucima čitaoci se okreću upravo medijima kojima veruju, a koji takoreći postaju oglasna tabla za pitanja. Iz našeg iskustva, ali i iskustva kolega iz drugih medija, znam da bez obzira na probleme sa kojima se u redovnom stanju suočavaju, da se posete, odnosno čitanost ovih medija višestruko povećala. Koliko god da građani pristaju na lažnu informaciju, kada je situacija rizična, odnosno stresna, oni tačno znaju gde mogu pronaći tačnu informaciju.

Doruntina (Kallxo): Definitivno, pored očigledne obaveze da profesionalno rade svoj posao, mislim da se obaveza medija treba proširiti i na identifikovanje lažnih vesti i izveštavanje o tome.

Milica Radovanovic Crno Beli Svet

Нашите вести во вашето сандаче

Секој ден во 17 ч. добивајте ги вестите од Новинската агенција Мета директно на вашата електронска адреса.

Ве молиме одберете на кој начин сакате да добивате информации од нас:
Можете да се отпишете од оваа листа преку линкот на крајот од нашите пораки.