fbpx

Analiza: Region kasni u otvaranju fronta protiv dezinformacija

-

Makedonija je faktički prva zemlja u regionu u kojoj vlast otvara institucionalni front protiv dezinformacija. Medijski eksperti i novinari iz Srbije, Grčke, Albanije, Bugarske, Bosne i Hercegovine i Kosova, u seriji intervjua za “Meta.mk” tokom proteklog perioda, kažu da se kod vlasti u njihovim zemljama ne primećuje zainteresovanost za počinjanje ili uključivanje u borbu sa lažnim vestima.

Makedonski državni vrh i zvanično je počeo institucionalnu bitku u savladavanju lažnih vesti. Predsednik Stevo Pendarovski, predsednik Skupštine, Talat Džaferi i premijer Zoran Zaev učestvovali su na konstitutivnoj sednici Akcione grupe za koordinaciju institucija za borbu protiv dezinformacija, odkako je prethodno Vlada još pre dva meseca izašla sa predlog Akcionim planom za ovaj problem. Svrha je da se kroz dva tipa mera – bezbednosnih, koje obuhvataju revidiranje i stvaranje novih komunikacionih protokola, i proaktivnih, koje bi proizašle iz šire javne debate uključivanjem novinarskog esnafa, prevenira širenje neproverenih i lažnih informacija.

Ali, kakvo je stanje na ovom planu u državama našeg okruženja?

Međunarodni konsultant za medije i civilno društvo sa dugogodišnjim novinarskim iskustvom Nenad Šebek, koji je radio kao direktor Fondacije “Hajnrih Bel”, a prethodno je bio portparol Regionalnog veća za saradnju, radi kao Izvršni direktor Centra za demokratju i obnovu jugoistočne Evrope, u razgovoru za “Meta.mk”, govoreći o stanju u Srbiji sa dezinformacijama i lažnim  vestima sarkastično kaže da čak i da postoji nekakav plan za borbu protiv dezinformacija, “to bi bio dobar vic, jer je glavni manipulator sama Vlada.”

Na istoj liniji je i urednik u „Istinomeru“, kao deo tima „CRTA“, Siniša Dedeić, koji u intervjuu za „Meta.mk“ , upitan da li srpska vlada ima plan borbe protiv dezinformacija, kaže da su vlast i mediji bliski njoj najveći proizvođači lažnih vesti u Srbiji i da to nije samo paušalna ocena onih koji “mrze” aktuelnu vlast, već zvanična procena medijskih eksperata.

– Zato je svojevremeno kao cinizam prozvučao predlog ministra inovacija i tehnološkog razvoja u Vladi Srbije, Nenada Popovića, koji je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću dostavio “predlog za formiranje radne grupe za odbranu od lažnih vesti” – kaže Dedeić, koji pojašnjava da se spomenuta ideja odnosila isključivo na dezinformacije na društvenim mrežama.

intervjuu za “Meta“ Teodoros Danilidis, osnivač ”Ellinika Hoaxes“, najpoznatije grčke veb stranice koja se bavi razotkrivanjem lažnih vesti i dezinformacija, kaže da je zemlja često puta tema velikog broja dezinformacija koje se plasiraju u nekim manjim medijima ili na društvenim mrežama, ali ni jedna grčka vlada nije pokušala da sprovede bilo kakve mere kontrole lažnih vesti u Grčkoj.

– Većina njih samo ignoriše problem. Prošle godine, grčki javni radiodifuzni servis (EPT) je objavio da će uspostaviti mehanizam kroz koji će proveravati vlastiti sadržaj. Do danas nema novih informacija o ovoj inicijativi – kaže Danilidis.

Koloreto Cukali, rukovodilac Albanskog saveta medija, u intervjuu za “Portalb.mk“, kaže da je najveća fabrika dezinformacija u Albaniji albanska vlada, grad Tirana i političke stranke.

– Vlada Albanije ne planira da se bori protiv dezinformacija, jer ne može da se upusti u rat sa sobom. Ali, koristi izgovor o borbi protiv dezinformacija da bi stvorila mehanizme kontrole onlajn medija, kao što je tzv. zakonski paket “protiv klevete”. Preko ovog predloga-zakona, vlada ima za cilj da stvori mehanizam kontrole i kažnjavanja onlajn medija, da bi ugasila kritičke glasove prema njoj koji su, nažalost, dostupni  samo u onlajn medijima – ističe Cukali.

Glavna urednica “Faktoje.al“, službe za proveru činjenica (fact-checking) u Albaniji, Alma Janka, u  intervjuu za “Portalb.mk”, kaže da je često politika u ALbaniji baza za širenje lažnih vesti. O tome da li Vlada Albanije ima plan borbe protiv dezinformacija, Janka kaže:

– Čak i da albanska vlada ima takav plan, čini se da se nisu videli efekti do sada. Ja verujem da postoji jedan pokušaj dezorijentisanja javnosti, u vreme kada ta javnost ima poteškoća da sazna istinu, a u ne malo slučajeva javnošću manipuliše sama vlada. Sadašnja vlada je još na početku svog vladanja (2013.) tvrdila da se vodila intenzivna propaganda za dezinformisanje javnosti ili građana da bi se stvorio osećaj nepoverenja i nesigurnosti. Mislim da se ovakva situacija nastavlja i provlači kod građana, iz celokupnog albanskog političkog spektra, a ne samo vlade – kaže Janka.

Jedan od osnivača i sadašnji predsednik Bugarskog helsinškog komiteta (BHK), autor i redactor velikog broja knjiga i publikacija u sferi međunarodnog prava o ljudskim pravima, sociologije međuetničkih odnosa, prava i obrazovanja i estetike i logike, Krasmir K’nev, kaže da bugarska vlada nema nikakav akcioni plan suprotstavljanja dezinformacijam i manipulacijama.

– Naprotiv, neki krugovi koji su njen deo, su aktivni rasprostranjivači dezinformacija i manipuacija. To se odnosi, na primer, na stranku VMRO, koja je deo vladajuće koalicije i koja je odigrala aktivnu ulogu u rasprostranjivanju laži i manipulacija o Istanblskoj konvenciji – potencira K’nev.

I voditelj i reporter jedne od najvećih televizija u Bugarskoj, bTV, Ivan Georgiev,  u razgovoru za “Meta.mk”  kaže da nema dovoljno političke volje za suzbijanje dezinformacija i medijskih manipulacija u Bugarskoj. Kao što on ukazuje, to je tako jer, najpre, političari na vlasti i biznisi povezani sa njima imaju veliku korist od svih negativnih kampanja protiv nezavisnih glasila u zemlji.

– U EU ima nekoliko zajednikih inicijativa, kao i nekoliko evropskih platformi, koje pokušavaju da dopru do lokalnih konzumenata vesti, ali ja bih rekao da su njihovi rezultati minimalni ili i da ih nema. Čak i da ima pravog, specifičnog plana borbe protiv lažnih vest ii dezinformacija u Bugarskoj, ja nisam čuo o takvom – kaže Georgiev.

Građanski aktivista, kritičar tekućeg stanja u Bosni i Hercegovini i posebno u Republici Srpskoj i redovni kolumnista/bloger portala ”Frontal.ba“, Srđan Puhalo koji je doktor psiholoških nauka u ijem polju interesa su politička i socijalna psihologija te istraživanja javnog mnjenja, u intervjuu za ”Meta.mk“ govori i o dezinformacijama i zloupotrebi medija, kao i o tome koliko su vlasti u BiH aktivne na tom polju.

– U BiH ima tri nivoa vlasti i teško je pohvatati ko šta radi, ali teško je očekivati da će vlast zastati pred ovu nepogodu, kada oni u izobilju koristi te dezinformacije da bi ostali na vlasti. Oni su deklarativno zgroženi svim tim, ali ništa ne preduzimaju na tom planu – ocenjuje Puhalo.

 

I Tijana Cvjetičanin koja je deo tima bosanskih servisa za proveru činjenica ”Raskrinkavanje“ i ”Istinomjer“ kaže da vlasti u Bosni i Hercegovini nemaju plan borbe protiv lažnih vesti. Po njoj, postoje nekakve priče o povećanju medijske pismenosti, ali je istih mnogo više u građanskom društvu i akademskim krugovima nego u institucijama.

– Što se tiče prepoznavanja dezinformacija kao konkretne teme kojom bi trebalo da se bave institucije, zaista ne vidim da postoji nešto takvo. Imamo one standardne stvari, tipa Regulatorne agencije za komunikaciju koja ima svoj kodeks emitovanja, to je tako već 20 godina i tu nije bilo nikakvih značajnih inicijativa – ukazuje Cvjetičanin.

Glavni urednik ”Priština Insajta“ (Prishtina Insight), Eraldin Fazliu, u intervjuu za ”Portalb.mk“ kaže da na Kosovu najčešće dezinformacije dolaze od kosovskih  političara. Prema Fazliuu kosovska vlada nema neku posebnu aktivnost u borbi protiv dezinformacija.

– Čak, ono što čini situaciju gorom je da veliki broj resora Vlade plaća reklame u nepoznatim i neregistrovanim onlajn medijima. Za politički marketing i njihove političke aktivnosti određena ministarstva plaćaju nekredibilne medije. Čak iza ovakvih medija stoje ljudi iz samih ministarstava – kaže on.

Piše: Olivera Vojnovska

Нашите вести во вашето сандаче

Секој ден во 17 ч. добивајте ги вестите од Новинската агенција Мета директно на вашата електронска адреса.

Ве молиме одберете на кој начин сакате да добивате информации од нас:
Можете да се отпишете од оваа листа преку линкот на крајот од нашите пораки.