Kako bi se dostojanstveno, vidljivo i upečatljivo obilježila 30. godišnjica genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, Bosna i Hercegovina, grupa nevladinih organizacija u zemlji organizira niz kulturno-informativnih i edukativnih događaja tokom mjeseca jula.
Jedan od tih događaja je i debata pod nazivom „Lekcija iz Srebrenice: Od govora mržnje do genocida“, koja će biti održana 2. jula s početkom u 19:00 sati u InnoX – Inovativnom centru na gradskom trgu u Skoplju.
„Negiranje genocida u Srebrenici i govor mržnje još uvijek žive među nama – na mrežama, u komentarima, na javnim forumima. Tišina više nije opcija. Zajedno s mladima, eksperti će govoriti o opasnostima negiranja genocida i širenja mržnje u javnom prostoru. Govorit ćemo o tome kako govor mržnje vodi ka nasilju, zašto je važno genocid nazvati pravim imenom, te o ulozi obrazovanja, mladih i civilnog društva u borbi protiv negiranja i relativizacije“, navode organizatori.
Prema programu događaja, predviđeno je najprije prikazivanje kratkog dokumentarnog filma o Srebrenici koji je pripremio Memorijalni centar Srebrenica. Nakon toga slijedi 20-minutno izlaganje komunikologa, autora i profesora dr. Seada Đigala, te izlaganje Despine Kovačevske, stručnjakinje za monitoring medija iz Fondacije Metamorfozis.
Makedonski parlament je u februaru 2010. godine usvojio Deklaraciju o podršci Rezoluciji Evropskog parlamenta o Srebrenici, koja je usvojena 15. januara 2009. godine.
Ključne činjenice o genocidu u Srebrenici
Prije 30 godina, u julu 1995. godine, jedinice tadašnje Vojske Republike Srpske pod komandom haškog osuđenika Ratka Mladića počinile su genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, napadnuvši „zaštićenu zonu UN-a“ u tom gradu.
Haški tribunal, Sud BiH, kao i pravosuđa Srbije i Hrvatske, do sada su osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu zatvora i pet doživotnih kazni – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995.
U genocidu je ubijeno 8.372 ljudi, dok su desetine hiljada žena, djece i staraca deportirani ili prisiljeni da spas potraže u okolnim šumama.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopano 6.751 žrtva, dok je oko 250 žrtava sahranjeno u mjesnim mezarjima, po želji preživjelih članova porodica.
Žrtve dolaze iz različitih općina, najviše iz Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića.
Žrtve su pronađene na 150 različitih lokacija, od čega je 77 masovnih grobnica. Najmlađa žrtva ukopana u Potočarima je novorođenče Fatima Muhić, a najstarija Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.
Više od hiljadu žrtava genocida se još uvijek vodi kao nestalo.
