fbpx

Gašenjem Specijalnog tužilaštva u Makedoniji će se ugasiti i nada u pravnu državu

-

Vrhovni sud Makedonije kao vrhovna sudska instanca u zemlji, poslednjim kontroveznim pravnim mišljenjem izgleda gasi iskre nade da će se predvodnici režima prebeglog eks-premijera Nikole Gruevskog suočiti sa pravdom. Posle ove odluke hiljadama građana koji su uzvikivali „Nema pravde – nema mira” (Nema pravda – nema mir!) marširajući u „Šarenoj revoluciji” za podršku Specijalnom javnom tužilaštvu, postalo je jasno da mir i pravda ovde žive na različitim adresama.

Nakon podnete inicijative od strane Elenka Milanova i Bora Tasevskog, dvojice bivših advokata prebeglog Nikole Gruevskog, Vrhovni sud Makedonije je doneo pravno mišljenje u kome se kaže da Specijalno javno tužilaštvo na čelu sa Katicom Janevom nema nikakvih ovlašćenja posle isteka perioda od 18 meseci od početka njegovog rada.

Ovaj rok od 18 meseci istekao je sredinom 2017. godine. Ovim pravnim mišljenjem, iako nije obavezujuće, osporava se zakonitost svih preduzetih istraga i podnetih optužbi od strane Specijalnog javnog tužilaštva od tada pa do sada. Tu su uključeni predmeti koji pored Nikole Gruevskog uključuju i njegovog bliskog rođaka, bivšeg šefa tajne policije Saše Mijalkova, lidera vladajuće DUI Alija Ahmetija, vicepremijera odgovornog za evro-integracije i podpredsednika DUI, Bujara Osmanija, biznismena Orceta Kamčeva i bezmalo kompletno bivše rukovdstvo sada opozicione VMRO-DPMNE. Ovim pravnim mišljenjem klati se i optužba po predmetu „Talir” za nelegalno finansiranje konzervativne VMRO-DPMNE, kao i izgradnji njihovog impozantnog sedišta u centru Skoplja.

Reakcije javnosti i izjave ključnih igrača upućuju na to da će Specijalno javno tužilaštvo ove predmete predati Osnovnom javnom tužilaštvu i republičkom javnom tužiocu Ljubomiru Joveskom. Time će Specijalno javno tužilaštvo – simbol borbe za vladavinu prava i pravne države, kao i borbe protiv represivnog autoritarnog režima, institucija koja je mogla da se pohvali poverenjem građana višim od poverenja bilo kom političaru ili političkoj partiji u istoriji nezavisne Makedonije – prestati da postoji.

Ključna pitanja koja se postavljaju su: Kome odgovara da uopšte postoji Specijalno javno tužilaštvo? Koja izvršna vlast priželjkuje posebno formirano Specijalno javno tužilaštvo sa velikim ovlašćenjima? Ko je predložio, a ko prihvatio rok od samo 18 meseci za podnošenje optužbi Specijalnog javnog tužilaštva?

Odgovori na ova pitanja delimično se mogu naći u intervjuu Pitera Vanhojtea, posrednika za izlazak iz političke krize u Makedoniji 2016. godine,  datom za makedonski „Vistinomer“.

On u intervjuu ukazuje da je prvični predlog eksperata koji su radili na Zakonu o osnivanju Specijalnog javnog tužilaštva bio da rok za podnošenje optužbi traje 5 godina, uz mogućnost produžetka. Posle dugih pregovora, tim sadašnjeg premijera Zorana Zaeva iz Socijal-demokratskog saveza, prema Vanhojteu, je predložio da rok bude dve godine, dok su Gruevski i VMRO-DPMNE predložili da bude samo 18 meseci.

„Posle kraće diskusije između njega i Zaeva, i pored mojih oštrih primedbi da je taj rok prekratak, oni su postigli saglasnost. Zapravo oko ovog pitanja nije bilo pregovora između njih dvojice. Gruevski je predložio 18 meseci, Zaev je prihvatio”, objasnio je Vinhojte.

Na kraju intervjua, holandski ekspert ukazuje da „sve dok lideri političkih partija ne prihvate sistem odgovornosti, koji je ključan za jednu demokratsku zemlju”, za Makedoniju nema mesta u EU.

 

 

Нашите вести во вашето сандаче

Секој ден во 17 ч. добивајте ги вестите од Новинската агенција Мета директно на вашата електронска адреса.

Ве молиме одберете на кој начин сакате да добивате информации од нас:
Можете да се отпишете од оваа листа преку линкот на крајот од нашите пораки.